| Abstract | Nakon Drugoga vatikanskog koncila, na tragu promjena u Crkvi, žene se, uz druga područja aktivnosti, bave istraživanjem te daju svoj specifičan znanstveni teološki doprinos Crkvi.
S obzirom na društveno-političke promjene od 1990. godine i u Hrvatskoj se znanstveni teološki rad ponovo vrednuje na sveučilišnoj razini te među istraživačima teolozima ima sve više teologinja. Cilj rada je vrednovati znanstveni teološki rad teologinja u Crkvi u Hrvatskoj od 1990. do 2015. godine pod ekleziološkim vidom sjećanja i očekivanja i učiniti ga vidljivim kroz analizu njihovih teoloških radova.
Teorijski dio rada na temelju relevantne literature istražuje pojmove sjećanje i očekivanje, a zatim se u drugome dijelu pomoću njih analiziraju znanstveni radovi teologinja u Hrvatskoj. Znanstveni radovi teologinja u Hrvatskoj do sada nisu bili istraživani pod vidom njihova doprinosa sveukupnoj teološkoj misli. Ovaj rad ukazuje na njihovu brojnost i raznolikost, a specifičan vid sjećanja i očekivanja pod kojim su radovi obrađeni ukazuje na njihovu relevantnost za sveukupno razumijevanje Crkve u Hrvatskoj. U kojoj mjeri ih se zaista i uvažava ostaje otvoreno pitanje.
Rad je podijeljen u četiri poglavlja. U prvom poglavlju, pod naslovom Značenje pojmova sjećanje i očekivanje, o pojmovima se govori odvojeno s obzirom na jezičnu razinu, filozofsku upotrebu te druga područja unutar kojih se njihovo problematiziranje pokazuje relevantnim na kraju XX. i početku XXI. stoljeća.
U drugom poglavlju, naslovljenom Sjećanje i očekivanje u Svetom pismu i u dokumentima Drugog vatikanskog koncila, pojmovi sjećanje i očekivanje se i dalje promatraju odvojeno, ali sada u kontekstu Svetoga pisma i dokumenata Drugoga vatikanskog koncila. U Starom je zavjetu razumijevanje pojmova sjećanje i očekivanje povezano s razumijevanjem vjere. Izraelski narod sjeća se Božjih obećanja i očekuje njihovo ispunjenje. U novome zavjetu za razumijevanje pojmova sjećanje i očekivanje ključan je događaj Isusovoga života, muke, smrti i uskrsnuća. Euharistija je spomenčin u kojemu sjećanje sadrži dodatnu dimenziju i nije samo prisjećanje povijesnoga događaja već je otajstvo, dok je očekivanje zbog Uskrsnuloga Krista eshatološki obilježeno. Zadnji dio ovoga poglavlja donosi pregled upotrebe pojmova sjećanje i očekivanje u dokumentima Drugoga vatikanskog koncila.
Ekleziološki vid sjećanja i očekivanja naslov je trećeg poglavlja, koje problematizira razumijevanje smisla i značenja sintagme ekleziološki vid sjećanja i očekivanja, a temelji se na dokumentu Međunarodne teološke komisije Odabrane ekleziološke teme povodom dvadesete obljetnice zatvaranja Drugog vatikanskog koncila. Navedeni dokument referira se na prvo, drugo, treće i sedmo poglavlje Dogmatske konstitucije o Crkvi Lumen gentium. Prvo se u radu prikazuju navedena poglavlja na temelju postojećih hrvatskih komentara radi kontekstualizacije, a nakon toga se prikazuju dijelovi samoga dokumenta Međunarodne teološke komisije koji za tumačenje Crkve kao naroda Božjeg upotrebljavaju pojmove sjećanje i očekivanje. Oni se unutar dokumenta pojavljuju zajedno i koriste kao sintagma koja zbog povezivanja s Isusom Kristom ima ekleziološko značenje. Iako suvremeni teolozi, poput Petera De Meya, govore o nadilaženju metafora koje se upotrebljavaju za Crkvu, zbog nedostatnosti riječi kojima bi se opisala stvarnost koja nadilazi horizontalna tumačenja, ekleziologija je i dalje u traženju najbližih formulacija. U ovome radu se ukazuje da je metafora naroda Božjeg – koja je prevladavala na Drugom vatikanskom koncilu, a nakon Druge izvanredne sinode biskupa 1985. godine bila potisnuta u drugi plan metaforom zajedništva (communio) – i dalje korisna za pojašnjenje sveukupne stvarnosti Crkve. Upravo sintagma sjećanje i očekivanje te pitanja koja se njome otvaraju upućuju na stvarnost naroda Božjeg kao žive metafore za 21. stoljeće. U posljednjem dijelu ovoga poglavlja navedena su tri teološka primjera u kojima se prepoznaje problematiziranje odnosa sjećanja i očekivanja: Karl Rahner, Johann Baptist Metz i Elisabeth Schüssler Fiorenza. Na temelju istraženih materijala formulirani su kriteriji ekleziološkoga vida sjećanja i očekivanja, koji će u sljedećem poglavlju poslužiti kao ključ čitanja tekstova.
U četvrtom poglavlju, naslovljenom Analiza znanstvenih radova teologinja, na početku se opisuje metodologija i tijek istraživanja, zatim se pojašnjava u kojem smislu se u radu koristi pojam teologinja te se donosi prikaz u kojemu se za 33 teologinje navode osnovni podaci o njihovim znanstvenim radovima. Komparativna analiza znanstvenih radova napravljena je s obzirom na područja: filozofija, Sveto pismo, povijest kršćanske literature, dogmatska teologija, moralna teologija, pastoralna teologija, liturgika, crkvena povijest, kanonsko pravo, religijska pedagogija i katehetika, socijalni nauk Crkve te skupina radova interdisciplinarnog područja. Sintezom rezultata analize znanstvenih radova teologinja dobiveni su uvidi koji ukazuju na to da su teologinje u različitim teološkim disciplinama indirektno problematizirale odnos sjećanja i očekivanja, a samo u nekoliko područja je samo sjećanje ili samo očekivanje bilo objekt istraživanja. S obzirom na brojnost znanstvenih radova teologinja, mora se vrednovati njihov doprinos razumijevanju Crkve jer su teme kojima se bave izazovne, često interdisciplinarne, a nerijetko i međunarodno relevantne s obzirom na objavljivanje na stranim jezicima. |
| Abstract (english) | After the Second Vatican Council, and following the undergoing changes in the Church, women, among other activities, undertook research, and began their specific scientific and theological contribution to the Church. Due to social and political changes that began in 1990 in Croatia, scientific theological contributions have again been valued at the university level, and an increasing number of female theologians have engaged in scientific work. The aim of this thesis is to evaluate the scientific theological work of female theologians of the Church in Croatia in the period 1990 – 2015, in relation to the ecclesiastical aspect of remembrance and expectation, and to make it visible through the analysis of their theological scientific work. The theoretical part of the thesis, on the basis of relevant literature, examines the terms of remembrance and expectation. Then, in the second part, these terms are used for the analysis of the work of female theologians in Croatia. Scientific work of female theologians in Croatia has not yet been examined in the context of their contribution to the overall theological science. The thesis points to its abundance and variety, and the specific aspect of remembrance and expectation which guided their analysis points to its relevance for overall understanding of the Church in Croatia. To what extent has this contribution been acknowledged, remains to be seen. The thesis is structured into four chapters. In the first chapter The meaning of the terms remembrance and expectation, the terms are examined separately from the linguistic and philosophical points of view, and from the points of view of other areas in which their elaboration has become relevant at the end of the 20th and the beginning of the 21st century. The second chapter Remembrance and expectation in the Holy Scripture and the documents of the Second Vatican Council, the terms remembrance and expectation, are also examined separately, but in the context of the Holy Scripture and the documents of the Second Vatican Council. In the Old Testament, the understanding of the terms remembrance and expectation is related to the understanding of the faith. The people of Israel remembers God’s promises and expects their fulfilment. In the New Testament, the key to understanding the terms remembrance and expectation is the life of Jesus, his suffering, death and resurrection. The Eucharist is a memory-act in which remembrance has an additional dimension, not only that of the remembrance of a historical event, but also that of a mystery, while expectation, due to the Christ Resurrected, has eschatological characteristics. The last part of this chapter gives an overview of the use of the terms remembrance and expectation in the documents of the Second Vatican Council.
The third chapter Ecclesiological aspect of remembrance and expectation, raises a debate about the understanding of the sense and meaning of the construct ecclesiological aspect of remembrance and expectation, and ensues from the document of International Theological Commission Select Themes of Ecclesiology on the Occasion of the Twentieth Anniversary of the Closing of the Second Vatican Council. The document refers to the 1st, 2nd, 3rd and 7th chapters of the Dogmatic constitution of the Church Lumen gentium. The thesis first presents the above-mentioned chapters on the basis of the existing Croatian commentaries for the purposes of contextualisation, and then presents parts of the document of the International Theological Commission that use the terms remembrance and expectation for the explanation of the Church as The People of God. In the document these terms appear together, and the phrase assumes ecclesiastical meaning due to its relation to Jesus Christ. Although contemporary theologians, such as Peter De Mey, talk about relinquishing metaphors used for the Church, the lack of words to describe the reality that surpasses horizontal explanations, compel ecclesiology to continue searching for the closest formulations. The thesis argues that the metaphor of the People of God, which prevailed in the Second Vatican Council, and which was put aside by the metaphor of community (communion) after the Second Extraordinary General Assembly of the Synod of Bishops in 1985., is still useful for explaining overall reality of the Church. The phrase remembrance and expectation, and the questions it opens, are the ones that point to the reality of the People of God as the living metaphor for the 21st century. The last part of the third chapter introduces three theological examples that open the debate about the relation between remembrance and expectation: Karl Rahner, Johann Baptist Metz and Elisabeth Schüssler Fiorenza. Based on the researched content, the criteria of ecclesiastical aspect of remembrance and expectation have been formulated, and used as the key for reading of the texts. The fourth chapter The Analysis of scientific work of female theologians begins with the description of methodology and the research process, then gives explanation to the term female theologian in the sense used in the thesis, and the overview of the basic information about the scientific work of 33 female theologians. The comparative analysis of their scientific work has been done on the basis of their field: Philosophy, Holy Scripture, the History of Christian Literature and Christian Teaching, Dogmatic Theology, Moral Theology, Pastoral Theology, Liturgics, Church History, Canon Law, Religious Education and Catechetics, the Social Teaching of the Church, and includes also interdisciplinary scientific work. The synthesis of the results ensuing from the analysis of scientific work of female theologians provides insight into the fact that in a range of disciplines in theology, female theologians indirectly dealt with the relation of remembrance and expectation, and remembrance or expectation was the object of research in only a few disciplines. Taking into consideration the quantity of the scientific work of female theologians, their contribution to the understanding of the Church needs to be acknowledged, because of the often challenging and interdisciplinary nature of the themes they tackled, and because of their international relevance, supported by the publishing of their work in foreign languages. |
