Naslov Bogoslužje Velikog petka Muke Gospodnje : licencijatski rad
Naslov (engleski) The Celebration of the Lord's Passion on Good Friday : licentiate thesis
Autor Josip Filipović
Mentor Ivica Pažin (mentor) MBZ: 245120
Član povjerenstva Ante Crnčević (predsjednik povjerenstva) MBZ: 246266
Član povjerenstva Petar Bašić (član povjerenstva) MBZ: 184192
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet (Katedra liturgike) Zagreb
Datum i država obrane 2021-09-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Teologija Liturgika
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 272 - Rimokatolička crkva
Sažetak U ovom se radu istražuje bogoslužje Velikoga petka Muke Gospodnje u Rimskoj liturgiji, od svojih početaka do danas. Odabir teme rada išao je za tim da na što jednostavniji način prikaže povijesni razvoj obreda Velikog petka koji su u sebi kroz povijest, a tako i danas, bili dio cjeline Vazmenoga trodnevlja koji slavi spomen na Kristov pashalni misterij kao vrhunca Božje objave u Isusu iz Nazareta. Jedan od najvažnijih motiva odabira teme jest u posebnosti proslave spomena vazmenog otajstva muke, smrti i uskrsnuća kojeg Crkva slavi još od svojih početaka, najprije u nedjeljnoj euharistiji, a potom, od sredine 2. st., i u zasebnim obredima uoči Vazma. Drugi motiv nalazi se u činjenici kako je ovo jedini aliturgijski dan crkvenoj (liturgijskoj) godini kada Crkva ''apstinira'' od slavlja euharistije u kojoj se slavi nekrvna Kristova žrtva, dok se u obredima Velikog petka Crkva spominje upravo Kristove krvne žrtve. Kao treći motiv želi se istaknuti ljepota samog obreda koji odiše bogatom simbolikom i molitvama izrazite teološke dubine. U prvom smo dijelu istražili najranije liturgijski izvori: Egerija, Ćiril Jeruzalemski, zatim rimske liturgijske knjige od VI. do XVI. st.: Ordines Romani, sakramentari, pontifikali (X.-XII. st.), te prvi misali. Drugi dio donosi analizu bogoslužja Velikoga petka Muke Gospodnje prema Misalu Pija V. iz 1570. kao i analizu njegove ovisnost o ranijim izvorima. U trećem smo dijelu istražili bogoslužje Velikoga petka Muke Gospodnje koje je reformirao Pio XII. 1955. godine i koje je bilo na snazi do 1970. Analizirali smo i liturgijske tekstove ovoga bogoslužja na hrvatskom jeziku. Četvrti dio posvećen je istraživanju bogoslužja Velikoga petka Muke Gospodnje prema važećem Misalu Pavla VI. iz 1970. godine, a u petom poglavlju obradili smo izabrana posebna pitanja: varijacije Sveopće molitve, potom pitanje pričesti na Veliki petak kroz povijest, zatim pobožnost Križnog puta i „Božjeg groba“. Vidljivo je kako obred Velikog petka kroz povijest nije imao nekih „revolucionarnih“ promjena, iako je svaka reforma donijela nešto novo. Ipak, obred je u svojoj strukturi ostao isti. Razlog se tome možda nalazi i u tome kako su vjernici „ljubomorno“ čuvali ono što su prepoznali u uzvišenom značenju obreda Velikog petka i to uščuvali do danas, iako se ne može zanemariti i ganutljiva ljepota s jedne, i jednostavnost obreda s druge strane, kojima odiše bogoslužje Muke na Veliki petak. U tom smislu možemo reći kako je današnji obred Muke Gospodnje, od svih dosadašnjih, najkvalitetniji jer pokazuje najispravnije teološko, ekleziološko i liturgijsko shvaćanje Muke Gospodnje, po kojoj je Isus Krist uništio smrt – 10 baštinu grijeha Adamova, koja prelazi na sve naraštaje – i obnovio u nama grijehom narušenu posvetnu milost, kako moli drevna uvodna molitva u bogoslužju Velikoga petka.
Sažetak (engleski) This paper analyses liturgy of the Passion of Our Lord Jesus Christ on Good Friday in Roman liturgy since its origins until today. The aim of the paper is to give a simple overview of historical development of Good Friday ceremony, as a part of the Easter Triduum that celebrates Christ’s paschal mystery as the peak of God’s proclamation in Jesus from Nazareth. One of the most important motives in topic selection has been particularity of celebration of Passion, Death and Resurrection that Church celebrates from its beginnings. First celebrations have been on Sunday Eucharist and from the middle of 2nd century in separate ceremonies prior to Easter. The second motive is related to the fact that this is the only day in church (liturgical) year without liturgy. This is because Church is abstaining from Eucharist celebration devoted to Christ’s non-blood sacrifice, while Good Friday liturgy is devoted exactly to Christ’s Blood Sacrifice. As the third motive, we would like to point out the beauty of ceremony rich in symbolism and theological depth prayers. First part of the paper is related to analysis of earliest liturgical sources: Egerius, Cyril of Jerusalem, Roman liturgical books from VI to XVI century: Ordines Romani, sacramentaries, Roman pontificals (X-XII century) and first Missals. Second part of the paper analyses liturgy of the Passion of Our Lord Jesus Christ on Good Friday according to Missal of Pius V from 1570, as well as its connection to previous sources. Third part analyses liturgy of the Passion of Our Lord Jesus Christ on Good Friday as reformed by Pius XII in 1955 and that has been in use until 1970. We have analysed liturgical texts on Croatian language as well. Fourth part analyses liturgy of the Passion of Our Lord Jesus Christ on Good Friday according to Missal of Paul VI dating in 1970. Fifth part of the paper is related to special issues: variations of Prayer of the Faithful, historical overview of Communion on Good Friday, Way of the Cross and “Tomb of Christ”. It may be noticed that although every reform brought new elements, the Good Friday liturgy has not been dramatically changed throughout history and liturgy remained the same in its structure. One of the possible explanations for this may be the fact that the faithful have “jealously” taken care of what they recognized in Good Friday liturgy and its magnificence. On the other hand, one may not neglect touching beauty and simplicity of Good Friday liturgy. With this on mind, we may conclude that today’s liturgy of the Passion of Our Lord Jesus Christ on Good Friday is the most quality one due to its most accurate theological, ecclesiological and liturgical understanding of the Passion of Our Lord Jesus Christ. In it He destroyed death, brought to the world through Adam and transferred on future generations, and renewed in us the Consecrated Mercy, as prayed in ancient Good Friday entrance prayer.
Ključne riječi
Veliki petak
bogoslužje Muke Gospodnje
Sveopća molitva
pričest na Veliki petak
Egerija
Ordines Romani
Misal Pija V.
Reforma Pija XII.
Misal Pavla VI.
ljepota liturgije.
Ključne riječi (engleski)
Good (Holy) Friday
Celebration of the Lord's Passion
Prayer of the Faithful
Communion on Good Friday
Egerius
Ordines Romani
Missal of Pius V
liturgical reform by Pius XII
Missal of Paul VI
the beauty of the liturgy.
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:222:155955
Datum promocije 2021
Studijski program Naziv: Licencijatski i doktorski studij teologije Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra teoloških znanosti (licenc) / doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje teologija (lic.theol./dr. sc.)
URL zapisa u katalogu https://kbf-test.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?¤tPage=1&searchById=1&sort=0&age=0&spid0=1&spv0=Filipovi%c4%87%2c+josip&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=1199001020
Vrsta resursa Tekst
Opseg XIII str., 101 str., VIII str.
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-10-05 08:57:06